U zagrebačkom Mozaik Event Centru u četvrtak je održan je 13. Bug Future Show, jedno od najvažnijih domaćih događanja posvećenih tehnologiji. Konferencija je i ove godine privukla nekoliko tisuća posjetitelja: od IT profesionalaca i poduzetnika do entuzijasta koji prate najnovije tehnološke trendove.
Program se odvijao na tri pozornice, a obuhvaćen je širok spektar tema: od održivog razvoja i robotike do programiranja i umjetne inteligencije.
Konferenciju je otvorio glavni urednik Buga Miroslav Rosandić koji se prisjetio početaka časopisa i razvoja redakcije kroz godine. Poseban dojam ostavio je uvodni video nastao kombinacijom arhivskih fotografija i suvremenih AI alata. Starim je fotografijama “udahnut život” i tako je ispričana priča o nastanku tiskanog izdanja. Zbog manjih tehničkih poteškoća, video je prikazan u cijelosti na kraju Rosandićeva izlaganja.
Već prepoznatljivo lice Bug Future Showa, voditelj Ivan Šarić, pobrinuo se za dozu humora, a u jednom mu se trenutku na pozornici pridružio i humanoidni robot Abysalta. On je, ali samo simbolično, pokušao preuzeti dio voditeljskih zadataka.
AI – dobar, loš, zao… ili sve u jednom?
Prvo keynote predavanje održao je Bojan Ždrnja, dugogodišnji Bugov suradnik i stručnjak za kibernetičku sigurnost. U svom izlaganju “AI – dobar, loš, zao… ili sve u jednom?” fokusirao se na brz razvoj umjetne inteligencije i činjenicu da su alati koji su donedavno bili nezamislivi danas dostupni gotovo svima.
Ždrnja je naglasio kako svaka nova tehnološka moć otvara i prostor za zlouporabe. Publiku je proveo kroz proces nastanka AI modela: od prikupljanja i filtriranja podataka, preko tokenizacije i treniranja, do njihove praktične primjene. Spomenuo je primjere iz medicine, ali i kreativnih industrija, naglasivši da umjetna inteligencija ima golem potencijal, ali i ozbiljna ograničenja.
Jedan od ključnih problema su takozvane “halucinacije” AI sustava i činjenica da modeli nemaju svijest o vlastitim pogreškama. Zbog toga rezultati koje generiraju još uvijek zahtijevaju dodatnu provjeru.
Prednost hrvatskog jezika
Kao najveći izazov Ždrnja je istaknuo umjetno generirane slike, videozapise i zvukove, koji se sve teže razlikuju od stvarnosti. Prema njegovim riječima, povjerenje u ono što vidimo i čujemo ozbiljno je narušeno.
Iako Hrvatska zasad ima određenu prednost jer AI modeli još uvijek slabije reproduciraju specifičnosti hrvatskog jezika, primjena umjetne inteligencije u socijalnom inženjeringu i prijevarama ubrzano raste. Lažni telefonski pozivi i pokušaji manipulacije putem kloniranog glasa već su postali stvarnost.
Iako AI danas doista može generirati kvalitetan kod, Ždrnja smatra da su “ljudski” developeri i dalje u prednosti kada je riječ o sigurnosti i razumijevanju konteksta, te kako za sada nema razloga za paniku u IT sektoru.
